Insolacija stana: što znači i koliko sati sunca dobiva tvoj prozor, zimi i ljeti (2026)

Zadnja provjera: 22. listopada 2026. Napisao tim Flatwalka.

Ukratko. Insolacija stana je osunčanost: koliko sati izravnog sunca stvarno dopire do prozora i sobe. Ovisi o tome kamo prozor gleda, o godišnjem dobu i o tome što stoji ispred njega. Bez ičega na putu, južni prozor u Zagrebu 21. prosinca može dobiti oko 8 h 30 min izravnog sunca, a sjeverni nimalo; 21. lipnja sjeverni dobiva oko 6 h 50 min, rano ujutro i kasno navečer. Zgrade nasuprot zaklanjaju najviše zimi, kad je sunce nisko. Za sate na svom prozoru upiši adresu u besplatni alat koji uzima u obzir zgrade i drveće oko tebe.

Provjeri insolaciju svog prozora besplatno, po adresi

Što znači insolacija stana

U arhitekturi i gradnji insolacija znači izravno sunčevo zračenje koje pada na zgradu, prozor ili sobu. Mjeri se u satima: koliko dugo određenog dana sunce izravno sja na prozor. (U medicini se ista riječ ponekad koristi za sunčanicu; ovdje je riječ samo o suncu na stanu.)

Insolacija nije isto što i dnevno svjetlo. Sjeverna soba može cijeli dan biti svijetla zahvaljujući svjetlu s neba, a da ne dobije ni minutu izravnog sunca. Insolacija je ono drugo: sunčana mrlja na podu, toplina na staklu, rublje koje se brže suši.

Kad se govori o insolaciji stana, najčešće se gleda zima. Ljeti je sunce visoko i ima ga gotovo posvuda; u prosincu je nisko i svaka zgrada nasuprot ga lako zakloni. Stan koji ima sunca 21. prosinca obično ga ima i ostatak godine.

Koliko sunca prozor može dobiti, po smjeru

Ovo je najviše sati izravnog sunca koje zid u Zagrebu može dobiti uz ravan horizont i bez ičega na putu. Stvarni brojevi su manji čim se uračunaju zgrade i drveće.

Tri stvari iznenade većinu ljudi:

• Južni prozor ljeti dobiva manje sunca nego u ožujku. U lipnju sunce izlazi na sjeveroistoku i zalazi na sjeverozapadu, pa ga južni zid vidi samo sredinom dana, kad je visoko i ulazi strmo.
• Sjeverni prozor ljeti dobiva izravno sunce, rano ujutro i kasno navečer.
• Istok i zapad dobivaju nisko sunce koje ulazi gotovo vodoravno. Zato su zapadne sobe najtoplije ljetnim večerima.

Visina sunca u podne, izračunata iz geografske širine svakog grada:

Na jugu je zimsko sunce malo više, pa južni prozor u Splitu 21. prosinca može dobiti oko 8 h 45 min, a istočni ili zapadni oko 4 h 20 min. Razlika između Zagreba i Splita manja je nego što bi se očekivalo; mnogo je važnije ono što stoji ispred prozora.

Što uzima sunce: zgrade nasuprot, drveće, balkon

Jednostavno pravilo: zgrada nasuprot zaklanja sunce kad god je sunce niže od kuta od tvog prozora do vrha te zgrade. U Zagrebu je u podne 21. prosinca sunce na oko 21°, pa je dovoljna zgrada 10 m viša od tvog prozora, udaljena manje od oko 26 m, da ga u podne zasjeni. U Splitu je ta granica oko 23,5 m.

Primjer iz izračuna: južni prozor u Zagrebu, a nasuprot, na 25 m, dugačka zgrada usporedna s tvojim pročeljem. Koliko sati izravnog sunca ostaje, ovisno o tome koliko je vrh te zgrade viši od tvog prozora (jedan kat je otprilike 3 m):

Dakle stan čiji je prozor četiri kata ispod vrha zgrade nasuprot može u prosincu ostati bez ikakvog izravnog sunca, a u veljači i dalje imati više od sedam sati. Zato je kat jednako važan kao i smjer.

• Drveće. Listopadno drvo zimi, kad je golo, propušta mnogo više sunca nego ljeti. Zimzeleno propušta malo cijele godine.
• Balkon iznad. Zasjenjuje visoko ljetno sunce, a nisko zimsko pušta ispod sebe.
• Prazne parcele. Parkiralište nasuprot danas ništa ne zaklanja. Provjeri prostorni plan: što se tamo smije graditi i koliko visoko.

Provjeri insolaciju svog stana u 3 koraka

Flatwalkov besplatni alat "Sunce na tvom prozoru" računa sate izravnog sunca na svakom prozoru koji postaviš, sa zgradama i drvećem oko njega.

1. Pronađi zgradu. Upiši adresu, pronađi zgradu na satelitskoj karti (ona ispod oznake je zelena), dodirni Da, ova pa Stan. Označi kutove svog stana na krovu i postavi Broj etaža i Tvoj kat.
2. Postavi prozor. Svaki vanjski zid dobiva oznaku, npr. "Južni zid · sunčana strana". Dodirni zid, pa mjesto gdje je prozor, ili ga nacrtaj povlačenjem prsta. Uz prozor piše kamo gleda, npr. "Gleda na jugozapad, 224°".
3. Dodirni "Prikaži moje sunce". Vidiš sate izravnog sunca za taj dan, prvo i zadnje sunce i 12 stupaca po mjesecima. Dodirni Najkraći dan za zimu. Što ti uzima sunce imenuje što zaklanja prozor: zgradu, drvo ili balkon iznad.

Ako visina zgrade nasuprot nije točna, dodirni Nešto nije u redu?, pa Ispravi visinu. Za zgradu koja se tek gradi dodirni Dodaj zgradu i postavi njezinu visinu prema projektu. Kopiraj poveznicu sprema sve, pa isti prikaz možeš poslati nekome.

Što ti alat ne može reći

• Izračunato, ne izmjereno. Sati se računaju iz karata i položaja sunca, a ne mjere luksmetrom na prozoru.
• Za Hrvatsku alat još nema brze podatke. Izmjerene visine zgrada postoje samo za nekoliko gradova u UK-u, Njemačkoj, Poljskoj, SAD-u i Kanadi. U Hrvatskoj alat traži zgrade i drveće s OpenStreetMapa u krugu od nekoliko stotina metara, visine procjenjuje po vrsti ili veličini zgrade i to piše na zaslonu. Sporiji je, a teren uzima kao ravan, pa brda i padine ne uzima u obzir. Provjeri visinu zgrade nasuprot i ispravi je.
• Nove zgrade i drveće. Zgrade dovršene nakon podataka s karte i drveće posađeno ili posječeno nakon oko 2017. do 2019. nedostaju ili su krivi dok ih ne ispraviš.
• Vrijeme. Opcija Uobičajeno vrijeme za Hrvatsku još ne postoji, pa alat računa samo za vedro nebo. Gdje postoji, to je mjesečni prosjek od 2005. do 2023., a ne prognoza, i može odstupati oko 10 do 15 %.
• Samo prozori. Ne mjeri pod balkona ili terase, vrt ni krov za solarne panele.
• Nije službeni izračun insolacije za projekt ili građevinsku dozvolu.
• Sitnice koje ne uračunava: okvire prozora, zatamnjeno staklo i oblik vlastitog krova. Obrisi s karte mogu biti metar pomaknuti od pravog zida.

Upiši adresu i vidi sate sunca na svom prozoru

Što Flatwalk radi, a stariji planeri preskaču

Rasvjeta

Dodaj stropna svjetla, lampe i LED trake i vidi sobu nakon zalaska sunca.

Tvoj stan u tvom gradu

Upiši adresu i ulica i zgrade oko tebe pojavit će se u 3D gdje ih karta ima.

Sunce za tvoju adresu

Stvarno sunčevo svjetlo po datumu i satu i koliko dugo svaka soba dobiva izravno sunce.

Jedan komad, u tvojoj sobi

Kroz kameru uživo ili na fotografiji postavi kauč na svoj pod u pravoj veličini, a zatim vidi gdje sunce pada na njega.

Detalji

Vrste prozora i vrata, kuhinje, ormari i kupaonice složeni dio po dio.

Napravljeno za palac

Pomakni sat jednim prstom i gledaj kako se svjetlo kreće.

Povuci za više. Svaka slika prikazuje pravu aplikaciju.

Jedan stan, besplatno

Česta pitanja

Što je insolacija stana? Osunčanost stana: koliko sati izravnog sunca dopire do njegovih prozora i soba određenog dana. Najčešće se gleda zima, jer je tada sunce nisko i najlakše ga zakloni zgrada nasuprot.

Koliko sunca dobiva stan okrenut prema jugu? Bez ičega na putu, u Zagrebu oko 8 h 30 min 21. prosinca, 12 sati 21. ožujka i oko 8 h 40 min 21. lipnja. Zgrada nasuprot četiri kata viša od tvog prozora, na 25 m, može mu u prosincu uzeti sve.

Dobiva li stan okrenut prema sjeveru ikakvo sunce? Od rujna do ožujka gotovo nimalo izravnog sunca. Ljeti ga dobiva rano ujutro i kasno navečer, u Zagrebu do oko 6 h 50 min na dan oko 21. lipnja.

Kako mogu izračunati koliko sunca ima moj stan? Utvrdi kamo gleda prozor, prebroji katove nasuprot i njihovu udaljenost i usporedi kut do njihova vrha s visinom zimskog sunca. Za sate po mjesecima postavi prozor u besplatni alat za sunce koji broji zgrade i drveće oko tvoje adrese.

Je li bolji balkon prema jugu ili prema zapadu? Južni balkon ima sunce sredinom dana i najviše sunca zimi. Zapadni ga ima poslijepodne i navečer, kad je većina ljudi kod kuće, ali je ljeti najtopliji.